Da li je uopšte moguće ispunjenje famoznog programa koji je uslov za odlazak OHR-a iz BiH: Pet plus dva jednako beskonačno

Od kraja rata, uz brojna neslaganja o organizaciji države, jedan od najvećih problema i kamen spoticanja bio je dalji opstanak institucije visokog predstavnika u BiH.

Protektorat međunarodne zajednice ozvaničen Dejtonskim sporazumom imao je cilj da u prvim poslijeratnim godinama nadgleda implementaciju mirovnog ugovora i održava mir u BiH. Ipak, svojim djelovanjem češće su prekrajali dogovor postignut 1995. godine kojim je okončan rat, pa je i pitanje odlaska ove institucije postavljano sve češće.

Prvih godina međunarodna zajednica nije mnogo marila, ali kako je i pritisak bio jači, po starom dobrom običaju, date su mrvice nade u vidu famoznog “programa 5+2” koji daje uslove koji moraju biti ispunjeni kako bi kancelarija visokog predstavnika bila zatvorena.

Oni su osmišljeni na takav način da ne postoji jednostavna i prosta mjera kojom bi se moglo odrediti njihovo ispunjenje, a skoro svaku tačku tog programa moguće je tumačiti na različite načine. Kao i mnoga pravila koja je međunarodna zajednica nametnula. Umjesto da postanu motiv liderima da više i jače rade na ispunjenju uslova, koji u svojoj suštini vode napretku, pravila su dodatno posvađala narode, a stvorena je situacija da je uvijek neko nezadovoljan. Iz ove perspektive, reklo bi se, već viđen i dobro oproban recept.

Dolazak novog visokog predstavnika, njemačkog diplomate Kristijana Šmita, opet je jače pokrenuo priču o neophodnosti odlaska stranih protektora iz BiH i ostavljanju države na upravljanje domaćim liderima. Prvi put, ovakvu priču zvanično je podržala je Rusija, a u Savjetu bezbjednosti UN pridružila im se i Kina. Odgovor Zapada dvjema silama bio je isti onaj koji se već deceniju i po ponavlja domaćim liderima, a to je da će “OHR otići kad se ispuni program 5+2”.

Veliki broj ljudi, ali ni nove generacije političara, nisu dobro ni upoznati s tim šta je program 5+2, već po sluhu razaznaju da je to neki uslov koji je pred narode u BiH stavila međunarodna zajednica, a koje je, kao i brojne druge, nemoguće ispuniti. I takvo laičko ili manje studiozno razmišljanje nije daleko od ostine.

Politički direktori Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH treba da ispune prije zatvaranja OHR-a.

Ovi zahtjevi su jasno postavljeni i odobreni od strane Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK), a organi BiH već su ih prethodno prihvatili. Ciljevi koje organi BiH treba da ispune prije zatvaranja OHR-a su prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti, prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost promovisana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UIO i osnivanje nacionalnog fiskalnog vijeća, zaživljavanje vladavine prava demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje Zakona o strancima i azilu i usvajanje državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je utvrdio dva uslova koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a, a to su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira zasnovana na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

• Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je redovno na svojim sastancima od februara 2008. godine vršio uvid u pomake ostvarene u pogledu realizacije programa 5+2. Iako su u nekim oblastima ostvareni pomaci, hronično neslaganje vodećih političkih stranaka dovelo je do zastoja koji je spriječio punu realizaciju programa – stoji na stranici OHR-a.

Šta znače uslovi?

Na prvi pogled većina uslova je ispunjena, ali zbog mogućnosti dvojakog tumačenja, može se reći da nisu. Prevedeno, na kraju, konačan sud daje međunarodna zajednica. Na ovu činjenicu ukazuje i politikolog Vojislav Savić, koji u izjavi za “Glas Srpske” kaže da ovaj program nije ništa više nego par okvirnih teza čije ispunjavanje nije moguće definisati do kraja.

• Uzmimo za primjer drugu stavku iz ovog “+2” dijela koja se odnosi na “pozitivnu procjenu situacije” od strane Upravnog odbora PIK-a. Šta to uopšte znači? Sve i da ispunite sve druge uslove, uvijek neko može doći i kazati kako situacija nije zadovoljavajuća i sve pada u vodu. Uvijek se ostavlja prostor da se narodi u BiH “vuku za nos”, nema tu ničega konkretnog – ističe Savić.

On dodaje da visoki predstavnik već dugo vremena nema nikakvu suštinsku potrebu za svojim djelovanjem, što znači da i ispunjavanje svih ovih tačaka može proći isto sa njim i bez njega.

• Kancelariju OHR-a treba zatvoriti, a narodi koji žive ovdje preko svojih izabranih predstavnika u entitetskim i institucijama na nivou BiH treba da preuzmu potpunu odgovornost za funkcionisanje države – zaključuje Savić.

Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) jedini je do kraja ispunjen uslov za zatvaranje OHR-a. SSP je potpisan 16. juna 2008. godine u vrijeme kada je na čelu Savjeta ministara BiH bio potpredsjednik SNSD-a i aktuelni član Kolegijuma Doma naroda BiH Nikola Špirić.

On za “Glas Srpske” kaže da činjenica da je 13 i po godina nakon što su utvrđeni uslovi za okončanje mandata visokog predstavnika u BiH u potpunosti praktično ispunjen samo jedan od tih uslova jasno govori da BiH nije suverena zemlja.

• BiH je navođena zemlja i poligon za osmatranje regiona. Problem je što su oni koji su postavili te uslove isti oni koji traže liderstvo u BiH, a liderstvo je više od dvije i po decenije u njihovim rukama, a ne u rukama domaćih političara. Sve dok bude tako, neće biti napretka na evropskom putu – kaže Špirić.

On dodaje da se vrhunac licemjerja međunarodnih zvaničnika ogleda u tome što sebi pripisuju zasluge bez preuzimanja odgovornosti.

• Ako ima uspjeha, onda je to njihova zasluga, a ako nema, onda su za to odgovorni domaći zvaničnici. To je licemjerno i bezobrazno – kaže Špirić.

Ispunjeni uslovi

Politički analitičar Radomir Nešković podsjeća da je Upravni odbor PIK-a na nivou političkih direktora u februaru 2008. godine postavio ciljeve i uslove koji se moraju ispuniti kako bi se zatvorio OHR, ističući da su u roku od godinu dana ispunjena četiri uslova.

• Vlasti u BiH na svim nivoima su prihvatile te 5+2 ciljeve i uslove i odmah se pristupilo njihovom ispunjavanju. Cilj u kojem se govori o zaživljavanju vladavine prava je ispunjen na način da je odmah usvojena Državna strategija za ratne zločine, koja doduše nije primijenjena, ali je usvojena, što je postavljeno kao cilj. Usvojen je i Zakon o strancima i azilu i pristupilo se reformi pravosuđa, tako da je taj cilj praktično odmah ispunjen – objašnjava Nešković.

Uporedo s tim, nastavlja on, polovinom juna te godine potpisan je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime je ostvaren još jedan cilj, a 2009. godine usvojen je amandman na ustav o Brčkom, čime je ispunjen i taj cilj.

• Bez obzira na to što još uvijek postoji supervizor za Brčko, taj cilj naslovljen sa “Potpuna implementacija konačne odluke za Brčko” je ispunjen, a supervizor, koji je zamjenik visokog predstavnika, postojaće na papiru dok postoji OHR – smatra Nešković.

Prema njegovim riječima, ispunjen je i cilj koji se odnosi na fiskalnu održivost, jer je utvrđena stalna metodologija za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava od PDV-a i formiran Fiskalni savjet BiH.

• To u suštini znači da su četiri tačke, odnosno tri cilja i jedan uslov ekspresno ispunjeni. Zapelo je na prva dva cilja koja se odnose na vojnu i državnu imovinu. Postignuti sporazum o vojnoj imovini, u kojem se govori o perspektivnoj i neperspektivnoj vojnoj imovini, ne smatra se održivim rješenjem, a kao što znamo nije riješeno ni pitanje državne imovine, odnosno pitanje raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti. Znači, tamo gdje se stalo prije 13 godina nalazimo se i sada – ocjenjuje Nešković.

On ističe da je glavni od pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje OHR-a onaj uslov koji kaže da UO PIK-a mora dati pozitivnu procjenu situacije u BiH zasnovanu na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

• To je uslov koji praktično sintetizuje sve ciljeve i uslove, ali cilj ili uslov o kojem se ne govori, a čije ispunjavanje će u suštini označiti zatvaranje OHR su evropske integracije. PIK će tu pozitivnu procjenu situacije dati kada BiH nepovratno bude u procesu evropskih integracija – zaključuje Nešković.

Dodatni uslovi

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović kaže da uslovi stavljeni u program 5+2 predstavljaju dodatne uslove na putu ka Evropskoj uniji.

• Ovdje se radi o provlačenju politike pojedinih zemalja članica PIK-a, koje pokušavaju da budu dominantne na ovim prostorima. To je vrlo opasna priča i stavljanje ovakvih uslova gdje će te zemlje ili sam visoki predstavnik procijeniti da li su ispunjeni uslovi je izvan svake pameti – rekao je Popović.

On dodaje, uzimajući u obzir ovu činjenicu, da je jasno da su uslovi ili besmisleni ili su stavljeni svjesno kako bi se onemogućio napredak ili ulazak BiH u EU.

Ipak, ukazuje na činjenicu da su velike sile sada podijeljene u vezi sa ulogom i budućnosti visokog predstavnika u BiH, te da bi novonastala situacija mogla prouzrokovati da put ka ispunjenju uslova bude nešto lakši ili da, u zavisnosti od odnosa velikih sila, bude popuštanja na određenim pitanjima.

• Velika je stvar što su dvije supersile, Rusija i Kina, otvoreno tražile ukidanje OHR-a i što poštuju nadležnosti SB UN. Više nemamo dominaciju jedne sile, već imamo podijeljeno mišljenje u ovom najvažnijem političkom tijelu. Taj pritisak nešto znači i za buduće događaje. Jer SAD će sada morati biti spremne na ustupke. Mislim da, čak i dolazak novog visokog predstavnika ne znači mnogo, jer on će biti samo blijeda kopija onog što je OHR bio nekada i njegove odluke neće značiti ništa – zaključuje Popović.

Posljednji visoki predstavnik

Radomir Nešković kaže da će novoimenovani visoki predstavnik vjerovatno biti posljednji i radiće na ispunjavanju dva preostala cilja.

• Savjet bezbjednosti UN nije usvojio rezoluciju Kine i Rusije o okončanju mandata OHR-a, što znači da je preovladao stav koji zagovaraju SAD i Velika Britanija. To je stav da se mandat OHR-a veže za ispunjavanje uslova o kojima govorimo, umjesto da se veže za vremenski rok, što su zagovarale Rusija i Kina – kaže Nešković.

On objašnjava da je time praktično dat primat stavu koji zagovaraju SAD da Savjet bezbjednosti UN nema ništa sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i da je PIK zadužen za Dejton.