Hoće li BiH imenovati jednog ili trojicu glavnih pregovarača?
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, inicirala je na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH da se ubrzaju aktivnosti na uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača, oko kojeg, barem zasad, nema dogovora unutar vladajuće koalicije na nivou BiH.
“Nakon Odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora, BiH preduzima dalje korake na ispunjavanju zacrtanih reformi kako bi bio usvojen pregovarački okvir, a jedna od obaveza za nastavak EU procesa je imenovanje glavnog pregovarača”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH nakon posljednje sjednice.
Inače, glavni pregovarač imaće jednu od glavnih uloga u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, odnosno u pregovorima između BiH i Evropske unije. Od pregovarača se zahtijevaju visoka stručnost, profesionalnost i diplomatske vještine, a osim upravljačke i pregovaračke uloge ima i nadzornu ulogu. Praktično, glavni pregovarač je na vrhu i koordiniše proces kako u BiH, tako i prema Evropskoj uniji, i u direktnom je kontaktu s Evropskom komisijom.
U suštini, radi se o jednoj od najznačajnijih osoba kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, i nije čudo što domaći političari ne mogu postići dogovor ko bi to mogao biti.
“Smatramo da je racionalno i realno da glavni pregovarač bude iz Republike Srpske”, rekao je prije nekoliko mjeseci Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Stav Republike Srpske je da u ovom trenutku Hrvati imaju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i zamjenika ministra spoljnih poslova, a Bošnjaci ministra spoljnih poslova BiH i direktora Direkcije za evropske integracije te da je Federacija BiH u pregovaračkom smislu s EU već zastupljena i da Republici Srpskoj treba da pripadne mjesto pregovarača.
Odmah nakon Dodikove izjave oglasio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da nema ništa protiv toga da neko iz Republike Srpske bude glavni pregovarač, ali da ne isključuje ni druge opcije.
“To je čovjek na čelu ozbiljnog procesa u kojem će biti mnogo važnije šta rade njegovi prvi saradnici, nego on sam. Ne isključujem nijednu opciju, nemam ništa protiv da to bude neko iz Republike Srpske”, rekao je Konaković.
Kako nezvanično saznajemo, u priču oko glavnog pregovarača uključio se i HDZ, koji svoj kadar vidi na toj poziciji, a razlog zbog kojeg Krišto “požuruje” ovaj proces leži upravo u tome.
U nezvaničnim razgovorima može se čuti da bi u slučaju BiH mogla biti imenovana i tri glavna pregovarača, te da, barem zasad, Evropa nema ništa protiv toga. Ta ideja sve više dobija na značaju i o njoj su već razgovarali političari u BiH, a plan je navodno da se ti pregovarači rotiraju na mjestu “glavnog pregovarača”, kao što je slučaj u Predsjedništvu BiH ili Parlamentarnoj skupštini BiH.
“O glavnom pregovaraču bilo je govora na ranijim sastancima koalicije, a sigurno će se tog pitanja dotaći i na sastanku koji je najavljen za iduću sedmicu. Samo je Republika Srpska otvoreno rekla da želi tu poziciju i da ima kadar za to mjesto”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.
Koliko je glavni pregovarač važan govori i to da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije bilo govora i o tome.
“Da bi mogla da govori jednim glasom tokom nadolazećih pregovora za pristupanje EU, BiH će morati da imenuje glavnog pregovarača i njegov tim”, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije.
Glavni pregovarač bio bi u obavezi da uspostavi pregovaračku strukturu BiH, odnosno formira i nadzire tim koji bi usklađivao zakone i pravila sa pravnom stečevinom Evropske unije. U suštini, glavni pregovarač bio bi u obavezi da sprovede ono što je utvrđeno pregovaračkim okvirom koji usvaja Evropska unija.
“Potreban vam je pregovarački tim. Glavni pregovarač je vrlo važna funkcija i ona se treba usaglasiti među vladajućom koalicijom. To mora biti osoba od autoriteta, neko ko poznaje proces evropskih integracija”, rekao je nedavno Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u BiH.