Iran sprema kompleksniji napad i moćnije bojeve glave
Uprkos američkim upozorenjima protiv odmazde prema Izraelu, Iran šalje prkosnu diplomatsku poruku. Planira kompleksan odgovor koji uključuje još moćnije bojeve glave i druge vrste oružja, izjavili su iranski i arapski zvaničnici upoznati s planovima za Wall Street Journal (WSJ).
Kako će Izrael odgovoriti zavisiće od obima, prirode i efikasnosti teheranskog najavljenog udara. Do sada se Izrael suzdržavao od napada na iranske naftne i nuklearne objekte, koji su ključni za ekonomiju i sigurnost Irana, ali ta kalkulacija bi se mogla promijeniti, rekli su izraelski zvaničnici.
Iran je obavijestio arapske diplomate da će u odgovor uključiti svoju konvencionalnu vojsku zbog gubitaka koje je pretrpio tokom izraelskog napada – četiri vojnika i jednog civila, naveli su iranski i arapski zvaničnici.
Uključivanje regularne vojske ne znači nužno da će se trupe direktno angažovati, već da će Islamska revolucionarna garda, koja inače vodi ovakve operacije, u ovom slučaju dobiti dodatnu podršku, piše WSJ.
Egipatski zvaničnik izjavio je da je Iran privatno upozorio na “snažan i kompleksan” odgovor.
“Naša vojska je izgubila ljude, tako da mora odgovoriti,” rekao je jedan iranski zvaničnik. Dodao je da bi Iran mogao koristiti teritoriju Iraka za dio operacije i vjerovatno ciljati izraelske vojne objekte, ali mnogo agresivnije nego prošli put.
Iran ne planira ograničiti odgovor na rakete i dronove, kao što je bio slučaj u dva prethodna napada, i bilo koje rakete koje bi bile korištene imale bi snažnije bojeve glave, rekli su iranski i arapski zvaničnici.
Iran je naveo da je u posljednjem napadu na Izrael 1. oktobra ispalio četiri različite vrste srednjedometnih balističkih raketa – Emad, Ghadr, te dvije svoje najnovije i najnaprednije, Kheibar Shekan i Fattah.
Dodatni faktor u iranskom odgovoru su američki izbori, izjavio je iranski zvaničnik. Iran ne želi utjecati na američke izbore svojim napadom, rekao je zvaničnik, dodajući da će odgovor uslijediti nakon izbora u utorak, ali prije inauguracije novog predsjednika u januaru. Prema američkim obavještajnim agencijama, Iran preferira Kamalu Harris u odnosu na Donalda Trumpa.
Zvaničnici iz Egipta, Bahreina i Omana izjavili su da su iranski diplomati dali te široke naznake odgovora nakon američkih upozorenja, kako javnih tako i privatnih, protiv sukoba s Izraelom.
Linda Thomas-Greenfield, ambasadorica SAD-a pri Ujedinjenim narodima, izjavila je prošle sedmice da bi napad Irana na Izrael ili SAD imao teške posljedice.
“Vjerujemo da ovo treba biti kraj direktne razmjene vatre između Izraela i Irana”, rekla je.
Promjene u iranskoj retorici i debata o odmazdi
Nakon izraelskog napada, iranski zvaničnici su u početku rekli drugim zemljama u regiji da ne namjeravaju odgovoriti. Međutim, u roku od nekoliko dana ton se promijenio. U petak, visoki iranski general zaprijetio je “nezamislivim odgovorom”, dok je vrhovni vođa zemlje, ajatolah Ali Hamenei, u subotu najavio “odgovor koji će polomiti zube”.
Zapadni zvaničnici vjeruju da iranski donosioci odluka još uvijek razmatraju kako i da li Iran treba odgovoriti, uključujući mogućnost da napad bude izveden direktno ili preko posrednika izvan Irana kako bi se omogućila određena distanca i izbjegla direktna odgovornost.
Izraelski zvaničnici također vjeruju da Iran ozbiljno razmatra odgovor i upozorili su da su spremni na daleko agresivniji napad u slučaju eskalacije.
Prošle sedmice, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je izraelska vojska pogodila “meki trbuh” Irana i odbacio “oholost” izjava iranskih lidera.
“Danas Izrael ima veću slobodu djelovanja nego ikad prije” rekao je Netanyahu. “Možemo djelovati bilo gdje u Iranu gdje to trebamo.”
Američka podrška Izraelu i razmještanje vojnih snaga
Sjedinjene Američke Države radile su na tome da ograniče izraelski napad 26. oktobra na vojne ciljeve, ostavljajući netaknute iranske nuklearne i naftne objekte. Arapski zvaničnici izrazili su zabrinutost da ovog puta Izrael možda neće biti suzdržan, a Netanyahu je prošle sedmice ponovio da je sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja “najviši cilj” Izraela. Iran negira da radi na izgradnji nuklearnog oružja.
Izrael je nagovijestio da bi mogao napasti ove vrste ciljeva svojim napadom 26. oktobra. Pogođen je objekat koji je Iran ranije koristio za radove na nuklearnom oružju. Satelitske snimke su pokazale da je Izrael također pogodio cilj slabe vrijednosti u iranskoj rafineriji u Abadanu, rekli su eksperti.
U nedjelju je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio da njegova zemlja ne može ostaviti izraelski napad bez odgovora. Ipak, u znak da Iran još uvijek razmatra kako da se osveti, rekao je da “tip i intenzitet našeg odgovora” može biti drugačiji ukoliko bi došlo do primirja u Gazi i Libanu.
Američka vojska nije bila uključena u najnoviji izraelski napad na Iran, ali bi u slučaju iranskog odgovora vjerovatno bila uključena u odbranu Izraela. Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin naredio je razmještaj nekoliko B-52 bombardera, tankerskih aviona i mornaričkih razarača na Bliski istok, saopćio je Pentagon u petak.
Dodatni vojni resursi stići će u vrijeme kada se očekuje odlazak borbene grupe nosača aviona USS Abraham Lincoln iz regije. SAD će ostati bez nosača i njegovih pratećih brodova u regiji prvi put nakon što je Hamas napao Izrael u oktobru 2023.