Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da je postojeće pravno stanje u Bosni i Hercegovini u mnogim segmentima bitno izmijenjeno u odnosu na izvorni Dejtonski mirovni sporazum, i to bez saglasnosti entiteta i konstitutivnih naroda.
„Sadašnje stanje nije ni približno onom koje garantuje Dejtonski mirovni sporazum“, rekao je Karan na tematskoj sjednici Vlade Republike Srpske, ističući da je to razlog zašto su institucije Srpske usvojile niz mjera i zaključaka kao odgovor na najnovija politička dešavanja.
Prema njegovim riječima, neposredni povod za trenutnu političku napetost su odluke Kristijana Šmita koje se odnose na Izborni zakon BiH i državnu imovinu, te njegov, kako je naveo, kontinuirani pritisak na pravosudne institucije BiH koje vode politički motivisane procese protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnika Srpske“ Miloša Lukića.
„Nakon prvostepene osuđujuće presude protiv Dodika došlo je do aktuelizacije društveno-političkih previranja u BiH, koja su se neminovno odrazila na bezbjednost građana i stvaranje osjećaja nesigurnosti“, naglasio je Karan.
On je istakao da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u kontinuitetu preduzima mjere sa ciljem očuvanja povoljnog stanja bezbjednosti, te da institucije Srpske i svi privredni, društveni i politički subjekti nesmetano funkcionišu.
Karan se osvrnuo i na posljednje elementarne nepogode koje su pogodile Srpsku, navodeći da su u 27 lokalnih zajednica formirani štabovi za vanredne situacije, dok je u 14 proglašena vanredna situacija. Ocijenio je da bi zbog učestalih nepogoda trebalo razmotriti vraćanje određenih operativnih dijelova Civilne zaštite pod nadležnost MUP-a.
Komentarišući zabranu ulaska njemačkoj ministarki Ani Lirman, Karan je poručio da ta odluka nije ni ispada ni provokacija, već politička poruka da Republika Srpska više ne prihvata kolonijalni odnos u kojem se poniženje predstavlja kao evropska vrijednost.
„Dolasci poput njenog nisu posjete – to su politički manevri. Njena poruka nije bila pomirenje, već pokušaj da Njemačka predstavi kako vodi obračun samo s Dodikom, a ne sa Srpskom. Međutim, Dodik nije samo pojedinac – on je predsjednik Republike. Napad na njega je napad na institucije i ustavni poredak“, rekao je Karan za Srnu.
On je optužio Njemačku da podržava djelovanje nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji, prema njegovim riječima, nameće zakone, mijenja ustave i vrši političke pritiske, dok Berlin to podržava bez zadrške.
„Zato ova zabrana nije samo politička odluka – to je čin samopoštovanja. To je poruka da se ponižavanje više neće tolerisati“, rekao je Karan i dodao da su institucije Republike Srpske spremne da brane svoj dignitet, dok su, kako je naveo, predstavnici opozicije svojim ponašanjem pokazali političku servilnost.
On je ocijenio da pojedini opozicioni lideri otvoreno podržavaju strane aktere koji djeluju protiv interesa Srpske, što je nazvao „političkim saučesništvom u ponižavanju naroda“.
Karan je podsjetio da su institucije Republike Srpske i ranije ukazivale da nametnute odluke ruše Dejtonski sporazum, i naglasio da BiH može opstati jedino uz njegovo puno poštovanje.
„Narodna skupština Republike Srpske je u više navrata donosila odluke radi zaštite interesa Srpske, kao odgovor na samovolju Kristijana Šmita i djelovanje krnjeg Ustavnog suda BiH koji narušavaju pravnu sigurnost“, zaključio je ministar Karan.
