Kina je privremeno obustavila izvoz ključnih kritičnih minerala i rijetkih magneta, što bi moglo ozbiljno ugroziti globalne lance snabdijevanja u industrijama automobila, avijacije, poluprovodnika i vojne opreme.
Isporuke magneta, neophodnih za proizvodnju automobila, dronova, robota i oružanih sistema, zadržane su u kineskim lukama dok vlasti pripremaju novi regulatorni okvir. Jednom kada bude uspostavljen, ovaj sistem bi mogao trajno ograničiti dostupnost materijala za određene kompanije, uključujući američke vojne dobavljače.
Ove mjere predstavljaju odgovor Kine na povećanje američkih carina uvedenih 2. aprila, tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa.
Kineska vlada je 4. aprila uvela izvozna ograničenja za šest teških rijetkih metala koji se u potpunosti prerađuju u Kini, kao i za magnete koji se od njih izrađuju, a čija se globalna proizvodnja u 90 odsto slučajeva odvija upravo u Kini. Novi sistem zahtijeva posebne dozvole za izvoz ovih materijala.
Međutim, sistem za izdavanje dozvola još nije u funkciji, što je izazvalo zabrinutost među predstavnicima industrije da bi zastoje mogli potrajati, dok su globalne zalihe ovih sirovina već sada ograničene.
Ako se američke fabrike, poput onih u Detroitu, suoče s nestašicom snažnih rijetkih magneta, to bi moglo ozbiljno omesti montažu električnih vozila i drugih proizvoda koji koriste električne motore zasnovane na tim komponentama. Kompanije raspolažu različitim količinama zaliha, pa je teško procijeniti koliko bi proizvodni procesi mogli biti usporeni.
Obustava izvoza obuhvata teške rijetke metale koji se koriste u magnetima za mnoge električne motore – od električnih automobila do svemirskih letjelica. Čak i vozila s benzinskim motorima koriste te magnete za funkcije poput upravljanja.
Osim toga, rijetki metali se primjenjuju u proizvodnji mlaznih motora, laserskih uređaja, auto-svjetala i specijalizovanih svjećica. Takođe su ključna komponenta kondenzatora koji se ugrađuju u čipove za AI servere i pametne telefone.
