Komisija za saradnju s NATO-om počela s radom, uskoro program reformi
Polovinom aprila biće završen Nacrt programa reformi za 2021. godinu, dogovoreno je na konstitutivnoj sjednici Komisije za saradnju s NATO-om, na kojoj je donesen i Poslovnik o radu Komisije.
“Program reformi za 2021. godinu, nakon razmatranja Komisije, biće upućen Savjetu ministara BiH na usvajanje”, rekao je Josip Brkić, predsjedavajući Komisije BiH za saradnju s NATO-om.
Inače, ova komisija formirana je na sjednici Savjeta ministara BiH krajem februara ove godine i to tek nakon što je promijenjen njen prvobitni naziv koji je glasio Komisija za NATO integracioni proces BiH. Na ovaj naziv nisu htjeli pristati predstavnici Republike Srpske, a još ranije odluka o formiranju te komisije nekoliko puta je skidana sa dnevnog reda Savjeta ministara BiH.
Inače, Komisija za saradnju s NATO-om predstavljaće kontakt tačku saradnje institucija BiH s NATO-om u Briselu, a program reformi u BiH za 2021. godinu kada je riječ o saradnji sa NATO-om biće dostupan javnosti tek onda kada bude usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH.
“Ne očekujem nikakve blokade u radu Komisije za saradnju s NATO-om i glavna tema rada biće tehnička saradnja BiH s NATO strukturama”, rekao je Brkić, koji je i zamjenik ministra spoljnih poslova BiH.
Zadovoljstvo zbog formiranja Komisije izrazio je i Erik Folkestad, komandant NATO štaba u Sarajevu, koji je rekao će članovi Komisije odlučiti koje će biti oblasti saradnje s NATO-om i koji od 30 saveznika NATO-a može pomoći.
“Ovo je zaista važno, jer svi naši partneri imaju različite oblike saradnje s NATO-om i partneri su ti koji odlučuju, a ne NATO, kakvi će ti odnosi biti”, rekao je Folkestad, dodajući da NATO vrata ostaju otvorena za BiH, a da samo BiH može odlučiti da li će ući u Alijansu.
On naglašava da je za obje strane, i za NATO i za BiH, dobro da imaju odnose, jer se nijedna strana sama ne može suprotstaviti bezbjednosnim izazovima današnjice, bilo da se radi o globalnom odgovoru na zdravstvenu pandemiju, bilo na prirodne katastrofe, organizovani kriminal ili ilegalne migracije.
“Važno je da se vlasti BiH fokusiraju na reforme svojih odbrambenih i bezbjednosnih institucija jer će to zemlju učiniti sposobnijom za odgovore na bezbjednosne izazove i druge prijetnje”, rekao je Folkestad.
NATO kontakt ambasada za BiH biće Mađarska, a Kristijan Poša, ambasador Mađarske u BiH, rekao je da oni nisu tu da kažu šta BiH treba da uradi na planu saradnje s NATO-om, već da obezbijede da saradnja bude dubinska i u korisnom tempu. On je rekao da je Brisel zadovoljan saradnjom s BiH, koja će sama za sebe da kreira sadržaj i dinamiku reformi.