Svijet

“Ne želimo stanje kao u Hrvatskoj i Sloveniji”

Austrijska ministarka energetike Gevesler je istakla da je trenutno zavisnost Austrije od ruskog gasa “spala sa 80 na ispod 50 odsto”.

Kancelar Karl Nehamer, vicekancelar Verner Kogler i ministarka energetike i zaštite životne sredine Leonore Gevesler održali su konferenciju za medije nakon sastanka proširenog Kriznog kabineta Savezne vlade Austrije, prenosi Večernji list.Upoznali su javnost sa trenutnom situacijom sa snabdevanjem energentima u zemlji, daljim planovima za skladištenje gasa, planiranom “kočnicom” u obračunu cene električne energije i merama za rasterećenje građana ublažavanjem poskupljenja.

Kako je Nehamer napomenuo, nisu donete nikakve nove odluke. Istakao je kako je već postignut “važan uspeh” što se tiče skladištenja gasa.

“Rezervoari se i dalje polako pune, a od ponedeljka i u Hajdahu u Salcburgu. Trenutno je uskladišteno više od 50 odsto kapaciteta, što odgovara količini polugodišnje potrošnje“, rekao je austrijski kancelar.

On je dodao da je “od neophodnih 76 teravat sati koje bi trebalo da budu uskladištene do zime kao strateške rezerve, 50 teravat sati je već u rezervoarima i da je postignut primetan napredak u diversifikaciji”.

Vicekancelar Kogler je naveo da je i pored dosadašnjeg uspeha situacija sa snabdevanjem gasom “i dalje dramatična”.

“Trenutno se pretpostavlja da je moguće napuniti rezervoar do 80 odsto pre grejne sezone”, dodao je on. On je napomenuo da Austrija ima “ogromne kapacitete za skladištenje gasa, s obzirom na broj stanovnika, i da će, ako se tako nastavi, već sledeće nedelje imati 60 odsto ukupnog kapaciteta”.

Kogler je rekao da je to “dobra vest”, a da je “loša vest” da se može desiti da Rusija, na osnovu ratnih događaja ili “na sopstvenu inicijativu”, potpuno obustavi isporuku gasa. Zbog toga, kako je upozorio, u slučaju dalje eskalacije situacije, mora se računati i na to da će “možda zima sledeće godine biti još teža od ove”.

Osvrnuvši se na zahteve opozicije da vlada odredi maksimalne maloprodajne cene motornih goriva, kako bi one bile podnošljive za austrijske građane, vicekancelar je rekao da austrijska vlada ne želi situaciju kao u Mađarskoj, gde stranci plaćaju skuplje za benzin i dizel nego građani Mađarske, što je suprotno odredbama EU.

“Ali ne želimo ni situaciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji gde male benzinske stanice prestaju da rade, jer ne mogu da opstanu s tamo određenom cenom”, pojasnio je Kogler.

“Sa 80 na ispod 50 odsto”

Ministarka energetike Gevesler je istakao da je trenutno zavisnost Austrije od ruskog gasa “spala sa 80 na ispod 50 odsto”.

“Onako kao što je bilo više nikada neće biti”, navela je ona.

Austrijancima je poručila da je situacija sa snabdevanjem energentima “zahtevna”, ali da se “u Austriji niko neće smrzavati zimi”. Ona je izrazila uverenje da je cilj od 80 odsto punjenja rezervoara za gas “moguće dostići”.

Druga važna tačka dnevnog reda proširenog vladinog Kriznog kabineta bilo je ublažavanje poskupljenja izazvanih rekordnom julskom inflacijom od 9,2 odsto i mere za rasterećenje austrijskih građana.

Nehamer je rekao da je bilo reči o “kočnici” prilikom obračuna cene struje na računima potrošača.

Prema Nehamerovim rečima, predlog kako će to izgledati biće gotov do kraja avgusta. Potrošači bi trebalo da dobiju fiksnu, nisku cenu električne energije koju odredi država za deo svoje potrošnje, a snabdevači bi imali pravo da ostatak ukupne potrošnje obračunavaju po normalnoj tržišnoj ceni. Odnosi još nisu poznati, ali je pominjano najviše dve trećine niže cene, kako bi potrošači bili motivisani da štede.

Austrijski kancelar je istakao da će u vezi sa povećanjem troškova života i rekordnom inflacijom već ovog meseca početi najavljena isplata povećanih davanja i pomoći predviđenih antiinflatornim paketom od 6 milijardi evra kako bi se rasteretili austrijski građani. Potom je nabrojao sve mere i novčane iznose jednokratne i višestruke pomoći koju će od avgusta početi da primaju oni sa nižim primanjima i porodice sa decom, kao i socijalno ugrožena lica, a postepeno i svi ostali građani i preduzetnici u septembru i oktobru. Mere će biti na snazi u raznim vrstama poreskih olakšica i u prvoj polovini naredne godine.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button