Iako je Fiskalni savjet BiH još početkom godine utvrdio dokument globalnog okvira budžeta, čime su stvoreni uslovi za usvajanje budžeta institucija BiH za ovu godinu, do toga još nije došlo, niti ima informacija kada bi se to moglo desiti.
“Usvajanjem ovog dokumenta stvorene su pretpostavke za što skorije usvajanje budžeta institucija BiH”, saopštili su iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice Fiskalnog savjeta BiH, navodeći da je dogovoreno da će budžet u ovoj godini biti veći za oko 40 miliona u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1.355.400.000 KM.
Ipak, do danas budžet još nije došao na sjednicu Savjeta ministara BiH, i pored toga što su lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH u nekoliko navrata rekli da nema prepreka da on bude usvojen.
“Ovo je nova situacija. Bilo je i ranijih godina kada se nisu usvajali budžeti, ali tada nije postojao ni dogovor. Sada imamo dogovor koliki iznos treba biti, ali zbog nekih drugih stvari nije moguća procedura usvajanja”, rekao je nedavno Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
I pored brojnih nastojanja, u Ministarstvu finansija i trezora BiH juče nismo uspjeli saznati kada se može očekivati da budžet dođe na dnevni red sjednice Savjeta ministara BiH i u kojoj je fazi njegova izrada.
Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma, kaže da u Komisiji nemaju nikakve informacije o tome kada bi budžet mogao doći na dnevni red, te da je usvajanje tog dokumenta, po svemu sudeći, kolateralna šteta političkih odnosa.
“Na zadnjem sastanku koalicije nije bilo dogovora o budžetu, iako to pitanje nije bilo politički sporno i bilo je usaglašeno. Adresa za pitanje šta je sa budžetom je ministar finansija i trezora i SNSD”, rekla je Karamehić Abazovićeva.
Ona ističe da je usvajanje budžeta preduslov za dobijanje novca iz Plana rasta za zapadni Balkan u iznosu od milijardu evra, jer moramo pokazati fiskalni red i kontinuitet.
“Nama trenutno stoje sva kapitalna ulaganja jer smo na privremenom finansiranju”, istakla je Karamehić Abazovićeva, koja je kao predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet juče uputila dopis Ministarstvu finansija i trezora sa upitom zašto do sada budžet nije i kada će biti upućen u proceduru.
Odgovor na to dokle se stiglo sa usvajanjem budžeta juče smo pokušali dobiti i od Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, ali do zaključenja ovog broja nismo uspjeli.
Prema nezvaničnim informacijama, budžet institucija BiH čeka dogovor o raspodjeli prihoda koje je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, i to akciza i putarina. U prethodnim mjesecima, i pored brojnih razgovora o ovoj temi, dogovor među političkim zvaničnicima nije postignut, a sve se to odrazilo i na budžet institucija BiH.
S obzirom na to da nema budžeta, institucije BiH su na privremenom finansiranju, koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko koliko je propisano budžetom iz prethodne, odnosno 2023. godine. Zbog toga, mnoge institucije su već u problemu, a o tome je govorio i Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), koji je rekao da bi zbog neusvajanja budžeta institucija BiH moglo doći do kolapsa u pravosuđu BiH. On je pojasnio da je izmjenama Zakona o VSTS-u formirano novo odjeljenje, u koje se mora zaposliti dodatnih 14 radnika, ali da zbog toga što nema budžeta sve stoji. Posljedica toga je da sudije i tužioci koji su izabrani ne mogu stupiti na dužnost jer to novoformirano odjeljenje treba da im da zeleno svjetlo.
“Sudovi i tužilaštva već otežano funkcionišu i prilično je ugrožena njihova efikasnost”, rekao je Lagumdžija.
O budžetu institucija BiH bilo je govora i na sastanku zvaničnika Bosne i Hercegovine sa Oliverom Varhejijem, evropskim komesarom za proširenje, a nakon tog sastanka Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekla je da je preduslov za bilo kakvo povlačenje 1,8 milijardi evra iz Plana rasta za zapadni Balkan usvajanje zakona o budžetu institucija BiH.
Kada je riječ o samoj proceduri, nakon što budžet dođe pred Savjet ministara BiH, on se šalje u Predsjedništvo BiH, koje je formalno-pravno predlagač budžeta Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a koja daje konačnu riječ.
