SRPSKA premijerka, školovana u Sjedinjenim Američkim Državama, bila je prva evropska čelnica koja je primila Fajzerovu vakcinu. Rusofilni ministar unutrašnjih poslova zavrnuo je rukav i primio vakcinu Sputnjik V.
A ministar zdravlja rado je pozirao dok je primao injekciju vakcine kineskog Sinopharma. Ova poziranja bila su način uvjeravanja skeptične srpske populacije u sigurnost vakcine, ali su takođe pokazale sveobuhvatni pristup nabavke koji je Srbija prihvatila kad je započela utrka u vakcinisanju ljudi u kontinentalnoj Evropi, piše BBC.
Brnabić: Nije nas briga od kuda dolazi vakcina
“Dolaze li vakcine iz Kine, SAD-a ili Evropske Unije, nije nas briga sve dok je sigurno i dok ga možemo dobiti što je prije moguće. Za nas vakcinisanje nije geopolitičko pitanje, nego zdravstveno pitanje”, rekla je predsjednica srpske vlade Ana Brnabić.
Takav se pragmatizam uvelike isplatio. Druge zemlje zapadnog Balkana imaju poteškoća u nabavi bilo kakvih vakcina jer su sve nade polagale u Europsku uniju ili međunarodni sistem Covax. Nasuprot tome, Srbija namjerava do sredine februara procijepiti najmanje 10 posto populacije. U tom je ispred svih 27 zemalja Europske unije – trenutačno provodi vakcinisanje dvostruko brže nego Njemačka, Španija i Italija te četiri puta brže nego Holandija.
Iako premijerka insistira kako nema mjesta geopolitici kad je riječ o koronavirusu, dobri odnosi Beograda s Pekingom i Moskvom svakako su pomogli u nabavi onih količina vakcina na kojima zemlje Evropske unije mogu samo zavidjeti.
“Bila bih jednako sretna da smo dobili milijune doza od Pfizera, ali naša se vanjska politika isplatila. Mislim da je to bilo pametno i mogu reći da sam ponosna na ono što smo postigli. Nismo članica Europske unije i uz solidarnost koja postoji unutar unije očekivalo se da ćemo posljednji dobiti cjepivo. To je negativna posljedica toga što nismo u EU i strateški fokus moje vlade ostaje ulazak u EU”, kaže Brnabić za BBC.
Srbija se nije oslanjala na Bruxelles
Međutim, pokazalo se da je za Srbiju dobro što se u trenucima krize nije oslanjala na Bruxelles. U prostranom beogradskom World Trade Centreu ljudi koji su se online registrirali za cijepljenje stoje u redu za injekcije koji se brzo kreće. Učinkovitost postupka u zemlji koja nije poznata po dinamičnoj javnoj administraciji bila je neočekivana.
“Iznenađen sam. Ja sam penzionisani zdravstveni radnik i znam da je zdravstveni sektor dobar, ali iznenađen sam stepenom organizacije i velikom prisutnošću zdravstvenih radnika”, kaže 70-godišnji Slaven Radonović.
Za Bruxelles ovakva situacija nije toliko poželjna jer svijet može vidjeti da zemlja koja je kandidat za članstvo u EU ima vidljive koristi od svojih veza s istokom. Osim toga, nije prvi put da zemlje zapadnog Balkana otkrivaju da u krizi EU može biti nepouzdan partner.
“Evropska unija nije prisutna ovdje, u smislu ozbiljne političke strategije”, kaže Vuk Vuksanović iz beogradske think-tank skupine Centar za sigurnosnu politiku.
Barem još jedna EU zemlja, Mađarska, već slijedi primjer Srbije u nabavi kineskog i ruskog cjepiva. Druge bi mogle krenuti istim putem. Srbija je barem ovaj put postala primjer ostatku kontinenta kako se stvari trebaju raditi.
