Olaf Šolc, njemački kancelar, najavio je da će dugo očekivana konferencija u okviru Berlinskog procesa biti održana u novembru u Berlinu.
Šolc je na pres-konferenciji s Robertom Golobom, novim slovenačkim premijerom, rekao da će upravo ta konferencija dati novi zamah proširenju EU na zapadni Balkan.
“Želimo zajedno sve učiniti da se proces prijema svih šest država ubrza i da uskoro ove zemlje mogu postati članice EU. Mi smo se u evropskim institucijama o tome saglasili i ja ću lično doprinos Njemačke dodatno ojačati tako što ćemo Berlinski proces, koji je pohvaljen od strane svih zemalja u regionu, ponovo aktivirati, i da kroz njega dođe do novog zamaha pristupnog procesa”, rekao je Šolc.
Inače, posebno je zanimljivo da je zapadni Balkan bio jedna od samo dvije teme o kojima su Šolc i Golob razgovarali, što svjedoči o sve većem značaju koji zapadni Balkan ima za EU.
Ukoliko se ostvari Šolcov tajming, to bi značilo da se nove odluke u vezi s evropskom perspektivom regiona mogu očekivati na redovnom zasjedanju Evropskog savjeta u decembru.
Podsjećanja radi, Evropski savjet, vrhovno političko tijelo EU sastavljeno od predsjednika i premijera država članica, sastaje se četiri puta godišnje: u martu, junu, oktobru i decembru, i tada donosi ključne strateške odluke, poput nastavka procesa proširenja.
S obzirom na to da dosadašnja praksa u BiH pokazuje da je teško da do decembra bude uspostavljena nova vlast, teško je očekivati da BiH dobije kandidaturu prije martovskog zasjedanja, osim ako Evropski savjet ne odluči da spusti kriterijume, za šta se već zalaže nekoliko zemalja članica, ali to nije dovoljno jer se odluke na ovom tijelu donose konsenzusom.
Golob je rekao da je Slovenija na sebe preuzela obavezu da lobira za nastavak proširenja, uz napomenu da je zastoj u proširenju proizveo apatiju u cijelom regionu.
“Radujem se što se Njemačka vraća na vrh pristupnog procesa kroz aktiviranje Berlinskog procesa. Moramo razmisliti i o tome kako možemo ideje francuskog predsjedavanja EU o široj Evropi iskoristiti za jačanje pristupnog procesa. Ovo će dugo trajati i zato moramo tražiti male uspjehe, s kojima možemo nagraditi zemlje ako pokrenu prave korake u smislu pravne države. To su kriterijumi na koje ne možemo zatvoriti oči”, rekao je Golob, referišući se na ideju Emanuela Makrona, francuskog predsjednika, da EU i ostale zemlje u Evropi formiraju političku zajednicu.
U Savjetu za regionalnu saradnju, tijelu EU i zemalja zapadnog Balkana, kažu za “Nezavisne novine” da je za njih najvažnije da se region kreće ka regionalnim integracijama.
“Pravac regionalnih programa je jasan, a to je veća regionalna integracija zasnovana na četiri slobode po modelima EU, kojom se nadopunjuje integracija našeg regiona u EU”, ističu oni. Napomene radi, četiri slobode se odnose na slobodno kretanje ljudi, usluga, robe, kapitala, a na ta četiri stuba zasniva se zajedničko tržište EU, koje je osnova evropskih integracija.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, kaže da pozdravlja dodatno naglašavanje posvećenosti Njemačke Berlinskom procesu, ali da to ne znači da će kandidatski status doći sam od sebe.
“Za dobijanje kandidatskog statusa domaće vlasti će morati da urade domaću zadaću i da prestanu međusobno da se ucjenjuju. Definitivno će se proširenje EU morati revitalizovati, ali ćemo sasvim sigurno sačekati da prođe duga i hladna zima. Novembar mi se čini da nije trenutak niti za jedan od navedenih procesa”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.
