Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, u uvodnoj riječi na 11. posebnoj sjednica Narodne skupštine RS, rekla je da se stalno i uporno sluša kako Republika Srpska narušava BiH, ali da je situacija sasvim suprotna.
“Ono što danas radi Kristijan Šmit, je najbolja ilustracija njihovih najmera i posljedica njihovog rada”, istakla je ona, podsjećajući da UN zabranjuje protektorat.
“Mi ne ugrožavamo Dejtonski sporazum i političke dogovore već stranci. Ako se želi nastaviti tako, BiH nije mjesto u UN i treba je izbaciti sa evropskog puta. Često se kaže da su mjere koje preduzima Republika Srpska opasne, ali su opasne mjere koje preduzimaju stranci”, navela je Cvijanovićeva.
“Republika Srpska ne ruši Dejtonski sporazum, već stranci. Šmit je diskreditovao BiH, ali i Evropsku uniju. Da li je naše kretanje prema EU istinuito i manipulacija ako se Šmitu dozvoli da djeluje. Bez predstavnika Republike Srpske nema reformi, što je čak potvrđeno i iz EU. Ti zakoni ne bi usvojeni bez nas, Milorad Dodik i Srpska su konstruktivan faktor u toj priči. Često nam kažu da korsitimo secesionistišku politiku, a bošnjački političari neprestrano koriste takvu retoriku koja radi protiv dejetona i Republike Srpske“, poručila je Cvijanovićeva.
Smatra da su Šmit i njegovi upravnici u strahu da bi EU u BiH mogla biti uspješna.
“Ovdje je cilj da bez pogovora prihvatimo da nelegalni stranac nameće zakone i upravlja svime, te da Ustavni sud BiH donosi odluke. Srpska zagovara ustavnost BiH i njen evropski put, jer to podrazumijeva da ćemo se riješiti visokog predstavnika i stranih sudija, a to taj put ne trpi“, dodala je ona.
Govoreći o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, koji je nametnuo Šmit, Cvijanovićeva je rekla da se elektronsko glasanje primjenjuje samo u Francuskoj i Belgiji i to djelimično, dok je desetak država koje su pokrenule ovu ideju, odmah nakon toga odustale od toga.
Što se tiče bezbjednosti, srpski član Predsjdništva BiH rekla je da je dobro da se o tome razmišlja i govori, zbog situacije u Rusiji.
“Stigla su razna upozorenja sa zapada da se spremaju teroristički napadi, a kod nas se sve zanemaruje. Znamo da je Zukan Helez, ministar odbrane BiH u toku prošle godine rekao da se na teritoriji Srpske nalaze ruski vojni kampovi, a sve kako bi skrenuo pažnju na balkanske islamističke pokrete i priču o paradžematima. Znamo da je BiH označena kao zemlja gdje postoji rizik od takvih stvari. A nekoliko islamskih vjerskih poglavara imalo je ključnu ulogu u pozivanju mladih na odlazak na ratišta. Kolaps islamske države, nije značio kraj ovog pokreta na Balkanu“, rekla je Cvijanovićeva.
Kada je u početak pregovora sa EU, ona je navela da je tamna mrlja Šmitova odluka, ali i ranije izmjene Krivičnog zakona BiH, koje se tiču neprimjenjivanja njegovih odluka.
“Ali, mnogo toga što predviđaju Šmitove izmjene, mi smo ranije govorili. Tehnički gledano, mi nemamo ništa protiv 70 odsto toga što je napisano. Ali ovo je stvar principa, jer je stranac nametnuo to. Oni se ovdje igraju kao sa zvečkom, jer su odlučlili da i nakon odluke EU, da pokažu da se ovdje mora znati ko je gazda, da mijenjaju zakone, pa da vi svi (poslanici u NS RS i parlamentu BIH) sjedite ovdje zabadava. Zato smatram da se moramo zapitati šta je budućnost Republike Srpske i da nećemo ovdje praviti neke nove rovove jer se ne slažemo“, naglasila je Cvijanovićeva.
