Kristijan Šmit bi mogao da se pojavi pred sudom zbog kršenja ljudskih prava svih građana dejtonske BiH zbog “nametanja” odluka u pokušaju da se bez legitimiteta predstavi kao visoki predstavnik, rekao je u podkastu “Granica postoji” docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu Dragan Dakić.
Јa sam iznio neke osnovne teze zbog kojih smatram da Kristijan Šmit nema zakonodavna ovlašćenja i da ih on koristi suprotno ljudskim pravima – istakao je Dakić.
Podsjetio je da u BiH važi Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava.
- Ta konvencija koja nama garantuje pravo da biramo. Ali šta nama znači da mi izaberemo naše parlamentarce ako nama jedan čovjek koji je neizabran, donosi zakone – naveo je Dakić.
Ističe da je suština sa prethodno imenovanim visokim predstavnicima koji su imenovani rezolucijom Savjeta bezbjednosti je u tome da su oni imunizovani od sudskog procesa i za akte koji oni donesu “nema suda da im sudi”.
- Imali smo međunarodnu praksu u tom smislu. Recimo “Berić i drugi protiv BiH“ gdje je sam Evropski sud za ljudska prava rekao da postoji rezolucija Savjeta bezbjednosti. To mi čitamo kao transfer moći sa Savjeta bezbjednosti na visokog predstavnika. Ne postoji naša nadležnost, jer samim tim Savjetu bezbjednosti ne može niko da sudi. Međutim, ta linija, taj link, u ovom konkretnom slučaju u ovoj pravnoj situaciji koju mi imamo ovdje – ne postoji – pojasnio je Daokić.
Smatra da je Šmit svjestan svoje pravne situacije.
- To možemo da vidimo iz njegovog ponašanja, odnosno iz njegovih izjava gdje govori da neće donositi individualne odluke o smjenjivanju izabranih predstavnika. Јa verujem da to nije zbog ljubavi prema izabranim predstavnicima ili zbog njegovog uvažavanja izborne volje građana, jer nju je već kršio – istakao je Dakić.
Istakao je da su u nešto boljoj situaciji lica koja trpe posljedice djelovanja Kristijana Šmita.
- To su predsjednik Srpske Milorad Dodik i v.d direktora Službenog glasnika Miloš Lukić protiv kojih se na osnovu “zakona” koje je on donio vodi postupak. U tom smislu njihov procesni kapacitet je daleko veći da osporavaju legislativnu aktivnost samog Kristijana Šmita i koliko sam čuo iz najave odbrane gospodina Dodika, konkretno kolega Nobilo je o tome govorio, da će odbrana ići u tom pravcu. Јa sam dosta optimističan u tom segmentu da će uspjeti da se napravi dobar rezultat ali da ne čekamo mi to, odnosno da imamo i neke druge argumente na našoj strani – rekao je Dakić.
Kaže da nikako ne bi prihvatio da kaže kao doktor pravni nauka da bilo koji visoki predstavnik legitimno vrši legislativno ovlašćenja.
- Nemate čak ni u tekstu Bonskiih ovlašćenja. To ne postoji. To je izvedeno. Čak i da je imenovan legitimno od strane Savjeta bezbjednosti ta vrsta aktivnosti i dalje je nelegitimna, samo na našu nesreću je imunizovana. Nema pravnog lijeka protiv nje, ali to ne znači da je legitimna. Naprotiv – ističe Dakić.
Naveo je da možda posebno zanimljiva činjenica povezanosti Šmita sa militantnim grupama u Njemačkoj koje su u sjeni ili u smislu veikog njegovatelja lika i djela određenih nacističkih vojnika, lidera
- Tako da je on kao takav prepoznat u samom njemačkom društvu i njemačkoj javnosti. U pravnom smislu nama to ne igra neku ulogu. Mi njega ovdje imamo pa imamo. Kakvom političkom ili nekom drugom kombinatorikom je baš on lice koje je izabrano i poslano ovdje jer mi baš i nemamo neku pretjeranu istoriju ljubavi i saradnje sa Njemačkom – izjavio je Dakić.
