Odbrana u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za Kristijana Šmita za sada ima 112 pitanja, izjavio je advokat predsjednika Srpske Goran Bubić.
Bubić je za “N1” naglasio da Šmita ne štiti Bečka konvencija, te upitao ko mu je dao agreman, budući da postoji samo verbalna nota Ambasade Njemačke, nepotpisana.
– Ima samo pečat jer niko razuman neće da stavi potpis na notu kojom se obavještava Ministarstvo inostranih poslova da on dolazi i to tako lukavo u vezi sa pitanjem obezbjeđenja, a ne u pitanjima imenovanja. Kako ga može štititi Bečka konvencija kad nije službenik UN, a ni po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima? – upitao je Bubić.
Prema njegovim riječima, Šmit i da ima status – nema imunitet od svjedočenja, ali to treba da odobri postupajući sud.
– Zvaćemo ga jer ga je u optužnicu dovuklo Tužilaštvo BiH. Nevjerovatno je da se u činjeničnom opisu optužnice Kristijan Šmit, ili visoki predstavnik, pominje 10 puta više nego optuženi – rekao je Bubić.
Bubić je izrazio nadu da će epilog ovog procesa biti da će predsjednik Republike Srpske biti oslobođen i da će pred pravosuđem BiH biti procesuirani tužioci, ali i da će Šmit nekada biti procesuiran pred pravosuđem Njemačke zbog lažnog predstavljanja.
On je naglasio da bi tužioci trebali da znaju šta je izvor prava – da to ne mogu biti zaključci nepostojećeg tijela, nego međunarodni ugovor, koji ne spominje Savjet za sprovođenje mira i bonska ovlaštenja.
Bubić je upitao kako se Tužilaštvo poziva na falsifikovanu veb-stranicu u kojoj se pozdravlja namjera Savjeta za sprovođenje mira da visoki predstavnik umjesto tumača donosi obavezujuće odluke?
– Prema početnom tekstu bonskih ovlaštenja u odnosu na Predsjedništvo i na Savjet ministara – nikad niko nije pomenuo Parlamentarnu skupštinu, ni bonska ovlaštenja, niti mogućnost da visoki predstavnik donosi zakone. To je u nekom preiodu dodato kao falsifikat na veb-stranici OHR-a. Sada se tužioci pozivaju na veb-stranicu kao izvor prava – pojasnio je Bubić.
Advokat predsjednika Srpske je naglasio da je proces montiran i da se to “vidi iz aviona”, ističući da bi čitavu situaciju uporedio sa pucanjem čovjeku u leđa, konkretnije pucanje u leđa cijelom narodu.
– Imali smo izbore na kojima su građani Republike Srpske izabrali Milorada Dodika za predsjednika. Sada se zanemaruju volja građana i odrebe Ustava Republike Srpske, koje kažu da se predsjednik može opozvati samo na način na koji je izabran – rekao je Bubić.
Bubić je naveo da je riječ o montiranoj političkoj optužnici, koja je besmislena po više osnova, čak i kada bi se smatralo da visoki predstavnik može donositi zakone i da je Šmit legitiman predstavnik.
– Imate u tri reda optužnice potpun pravni paradoks. U jednom početnom redu se tvrdi da je Kristijan Šmit poništio ta dva sporna zakona. To doslovce stoji i navedeni su i datumi. Ako Tužilaštvo priznaje legitimitet Šmita i kapacitete visokog predstavnika da bude zakonodavac, što odbrana apsolutno osporava, onda nakon odluka Šmita nemamo zakone. Oni onda apsolutno ne postoje, ako je to poništio – pojasnio je Bubić.
On je ukazao da, ako su poništeni zakoni, to je nešto što pravno ne postoji.
– To su mrtvi zakoni, i možemo li da ih ikakvim ukazima oživimo? Ako bi to bilo tačno – tu nema krivičnog djela, a u najgorem slučaju možemo smatrati nekim nepodobnim pokušajem, zato što nemamo zakone – naveo je Bubić, uz ocjenu da optužnica ne može egzistirati.
Bubić je istakao da odbrana smatra da postoji opcija da bi, kao relevantni predstavnici ugovornih strana koje su potpisale Dejtonski mirovni sporazum, kao svjedoci mogli da budu pozvani predsjednici Srbije i Hrvatske Aleksandar Vučić i Zoran Milanović.
On je napomenuo da je predlaganje svjedoka procedura koja uključuje i kontakt sa njima, napominjući da obrana ne želi da se predloženi svjedoci ne odazivaju.
Kada je riječ o pravnom osnovu da suđenje bude premješteno u Banjaluku, Bubić je citirao odrebe zakona prema kojem samo za krivično djelo protiv integriteta BiH nije moguće proces prebaciti na sud na čijem području je preduzeta radnja izvršenja.
