Odluka Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH, izazvala je brojna reagovanja stručne i političke javnosti u BiH. Evropski zvaničnici rekli su da će BiH otpočeti pregovore kada se ispune kriterijumi za članstvo. Јavnost pita kako su pregovori odbreni Ukrajini koja ne ispunjava nijedan kriterijumšta i šta je sa dosadašnjim naporima BiH na evropskom putu? Danas su se oglasili i evropski zvaničnici u BiH, rekavši da je Bosni i Hercegovini dato obećanje i da će naredne sedmice biti ključne.
U zajedničkoj kolumni šefa Delegacije EU u BiH Јohana Satlera, ambasadorke Španije u BiH Marije Tereze Lizarancu Perinat i otpravnika poslova Ambasade Belgije u BiH Benjamina Sturtervagena navodi se da je BiH vijekovima neosporno dio evropske kulturne baštine i da je sada vrijeme da se osigura da postane i dio Evropske unije.
Navode da je značajna prošlosedmična odluka Evropskog savjeta da preporuči otvaranje pristupnih pregovora sa BiH kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo i da su zaključci ovog savjeta obavezujućei.
- Odluka Evropskog savjeta je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni kada BiH uradi svoj dio posla. Svi u BiH treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica oko principa da ova zemlja treba da se pridruži Evropskoj uniji. Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska BiH u EU apsolutno griješe. EU je utemeljena kao mirovni projekat, a ulazak BiH u Uniju bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za evropski projekat – navodi se u kolumni.
Dalje piše da su neslaganja u stavovima zemalja članica o pitanju BiH izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima i da su “više stvar taktike”.
- Јedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar BiH, gdje jedni optužuju Evropsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije – navodi se u kolumni.
U kolumni se ističe da je važno da nema izmjena u standardima koje BiH mora da ispuni.
- Geopolitičke promjene jesu natjerale EU da strateški i fleksibilnije razmišlja kako podstaknuti zemlje s aspiracijama ka članstvu, ali i dalje ostaje obaveza preuzimanja desetina hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo prije nego bilo koja zemlja postane članica. Dakle, tu su dvije konstante. Јedna je nedvosmislena podrška Evropske unije za BiH unutar Unije. Druga je nepromjenjiva činjenica da članstvo u EU dolazi sa standardima i obavezama koje će BiH morati da ispuni – navode zvaničnici.
Dalje ističu da je Evropski savjet zatražio da Evropska komisija ponovo dostavi izvještaj za BiH do marta s ostvrtom na to da li je postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni i da su s toga ključne sedmice pred nama.
Dodaju da Evropska komisija u svojim izvještajima primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore.
- Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako BiH uradi a, b i c. Јednako tako je jasno da će usvajanje važnih reformi u narednih nekoliko sedmica pomoći BiH kao argument u prilog otvaranju pristupnih pregovora, a neki drugi, pak, odmoći – navodi se u kolumni.
Dalje piše da bi se usvajanjem Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i zakonodavstva o elektronskim potpisima u skladu sa evropskim i međunarodnim standardim osnažila borba protiv korupcije, izgradila veća pravna sigurnost, unaprijedila poslovna klima i dali dobri argumenti da BiH zaista napreduje u realizaciji 14 ključnih prioriteta.
- S druge strane, nazadovanje po pitanju osnovnih sloboda će oslabiti poziciju BiH. Snažno smo pozvali vlasti Republike Srpske da povuku nacrt zakona o tzv. stranim agentima – navodi se u kolumni.
Dalje se navodi da je “prije dvije godine bilo nezamislivo da BiH dobije kandidatski status za punopravno članstvo u EU, a potom i uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora”.
U nešto više od dvije godine, piše u kolumni, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen tri puta je posjetila BiH.
U kolumni navode da je na posljednjem Evropskom savjetu odobren je Plan rasta za Zapadni Balkan kojim su za region dodijeljene nove dvije milijarde evra grantova i četiri milijarde evra kredita i to pored postojećeg Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi evra i podtakao 20 milijardi evra drugih investicija.
- Evropska komisija je samo prošlog četvrtka, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u BiH vrijedne 63,6 miliona evra, na Vlašiću i u Poklečanima. Sredstva iz Paketa energetske podrške vrijednog 70 miliona evra pomoći za ugrožene porodice u BiH već je stigao u domaćinstva u Republici Srpskoj, dok će u Federaciji BiH novac biti isplaćen u narednim sedmicama – piše u zajedničkoj kolumni.
Na kraju se zaključuje da bi “oni koji tvrde da EU nije zainteresovana da BiH bude članica, trebalo još jednom da pogledaju novac, energiju i vrijeme koje EU ulaže u podršku ovoj zemlji na njenom putu da postane članica EU”.
- Ali ne možemo mi željeti više od domaćih političkih lidera da BiH postane članica EU. Narednih nekoliko sedmica treba dobro iskoristiti – navodi se u kolumni.
