Uvođenje novih tehnologija u izborni proces, koje je nedavno promovisala Centralna izborna komisija (CIK) BiH, a što su, inače, s oduševljenjem pozdravili opozicionari u Srpskoj, opet ne garantuje potpunu regularnost izbora.
Ovo za Srpskainfo tvrde stručnjaci za izborni proces, komentarišući novine koje CIK planira da uvede već od lokalnih izbora sljedeće godine.
Uređaj za identifikaciju birača, skeniranje lične karte i otiska prsta, kao i skeniranje glasačkih listića na samom ulazu u glasačku kutiju, predstavljaju inovacije koje je CIK predstavio na nedavno organizovanom “Danu otvorenih vrata” te institucije.
Ako oba doma Parlamenta BiH do raspisivanja izbora sljedeće godine usvoje izmjene Izbornog zakona, u koji bi bile uvrštene i navedene tehnološke inovacije, prema tvrdnjama predstavnika opozicije u Republici Srpskoj, to bi konačno razriješilo brojne sumnje u regularnost izbornog procesa.
– Da je ova tehnologija bila u upotrebi 2. oktobra prošle godine, Milorad Dodik ne bi bio predsjednik Republike Srpske, a i sastav Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamentarne skupštine BiH bio bi znatno drugačiji. Izborni proces je jedan od najkorumpiranijih procesa u BiH i jedino uvođenje novih tehnologija može osigurati fer i poštene izbore čiji će rezultati biti odraz volje birača, a ne brojača – izjavila je članica Predsjedništva Narodnog fronta Slađana Jašarević, nakon što je CIK promovisao planirane novotarije u izbornom procesu.
Skupa tehnologija
Oduševljenje predstavljenom izbornom tehnologijom nije krio ni generalni sekretar PDP, Nenad Vuković.
– Za ove uređaje mogu reći sve najbolje, bar kada je u pitanju ono što smo mogli da vidimo. PDP daje podršku uvođenju ovakvih tehnologija i naši poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH će podržati izmjene Izbornog zakona u tehničkom smislu, ako dođu na dnevni red – rekao je Vuković.
Inače, kako je saopšteno, cijena jednog seta novih tehnologija po biračkom mjestu iznosila bi između dvije i 8.000 KM, što znači da bi za 6.000 biračkih mjesta u BiH trebalo obezbijediti između 12 i 48 miliona maraka.
Na prezentaciji navedene opreme u CIK, između ostalog, objašnjeno je da uređaj za identifikaciju birača skeniranjem lične karte i otiska prsta onemogućava glasanje preminulih, zatim glasanje jedne osobe više puta, glasanje s lažnim identifikacionim dokumentima, kao i slične nepravilnosti koje su pratile dosadašnje izborne procese.
Predviđeno je da se glasački listić provlači kroz skener, koji se nalazi na vrhu glasačke kutije, a zatim se automatski pohranjuje u bazu podataka čime se onemogućava poništavanje i prekrajanje volje birača u procesu brojanja. Skener, takođe, automatski registruje i nevažeće, odnosno nepravilno popunjene glasačke listiće, što biraču, ukoliko želi, daje mogućnost ponavljanja glasanja. Na taj način bi se registrovao i stvarni broj nevažećih listića, kao i listića koji su ”intervencijom” članova biračkih odbora postali nevažeći.
Kupovina birača
Da li bi uvođenjem novih tehnologija na biračka mjesta izborni proces u BiH zaista postao potpuno regularan, za mišljenje smo pitali predsjednika Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnjeg člana CIK, Vehida Šehića. Iako ne spori da bi izbori bili mnogo legitimniji i oslobođeni brojnih sadašnjih sumnji u regularnost, Šehić tvrdi da čak ni u tom slučaju ne bi bilo moguće spriječiti sve mahinacije s izbornom voljom građana.
– Ako se uvedu skeneri, prevare bi trebalo da budu spriječene na dan izbora i kod samog procesa glasanja. Tada bi se zaista na minimum sveo pokušaj nekih dosadašnjih prevara. Međutim, uvijek se zanemari druga činjenica, a to je da prevare počinju još prije izbora, a to su pritisci na birače i njihova kupovina, zatim kontrola birača da li izlaze na biračka mjesta od strane političkih stranaka, razne ucjene… To je problem s kojim se već dugo susrećemo – kaže Šehić za Srpskainfo.
Vehid ŠehićFOTO: O KANAL/YOUTUBE/SCREENSHOT
Objašnjava da bi u tehničkom smislu uvođenje skenera trebalo da riješi mnogo toga, jer, kako ističe, biometrijska identifikacija birača će onemogućiti da jedan birač dođe da glasa sa više ličnih karata.
– Drugo što je jako bitno jesu skeneri koji skeniraju glasački listić, a istovremeno utvrđuju rezultate glasanja sa tog biračkog mjesta. To je jako dobro, jer bi u tom slučaju veoma brzo imali neslužbene rezultate, umjesto što na njih moramo da čekamo danima. Kad se završi glasanje sistem se automatski isključuje, tako da nema zloupotrebe neiskorištenih glasačkih listića. To je najbolji način za izbore u BiH – tvrdi Šehić.
Ništa nije skupo za istinu
Međutim, kako ponavlja, uprkos svim prednostima koje bi uvođenje novih tehnologija donijele u povećanje regularnosti izbornog procesa, to još ne znači da bi izbori bili pošteni.
– Ogromna odgovornost leži i na članovima biračkih odbora, kao i posmatračima. Potrebno je spriječiti stranačku kupovinu mjesta u biračkim odborima, kao i kontrolu stranaka nad kompletnim biračkim odborima, što se dešava na nekim manjim biračkim mestima. To sve košta, ali moja logika je da ako želimo da očuvamo integritet i izbornu volju građana, ništa nije skupo. U svemu ovome je izuzetno važna uloga medija, nevladinog sektora, kao i pritisak javnosti i građana, jer to je jedini način da sačuvamo sigurnost naših glasova – zaključuje Šehić.
