EU i zemlje u procesu proširenja bi 2030. godine trebalo da budu spremne za sljedeću rundu primanja novih članica, rekao je Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, na dvodnevnom Bledskom strateškom forumu, koji je počeo danas.
Mišel je, u prisustvu Roberta Goloba, premijera Slovenije, i Tanje Fajon, zamjenice premijera Slovenije, u ime domaćina Vlade Slovenije, i predsjednika vlada i predsjednika zemalja u procesu proširenja, poručio da će predložiti da se ovo nađe u sljedećoj strateškoj agendi EU.
Mišel je rekao da će u decembru i na narednim samitima biti govora o zauzimanju pozicije oko pokretanja pregovora za Ukrajinu i Moldaviju, ali da će pokretanje pregovora za BiH i Gruziju takođe biti na stolu.
“Proširenje više nije san, vrijeme je da se krene naprijed. Biće mnogo posla, biće teško, kompleksno, ponekad i bolno i za buduće članice i za EU, ali moramo biti jasni. Ako želimo da budemo kredibilni, moramo da pričamo o tajmingu. Moramo govoriti o našoj domaćoj zadaći. Imam sugestiju, kako pripremamo buduću stratešku agendu EU, moramo si postaviti jasan cilj. Ja vjerujem da do 2030. moramo biti spremni za proširenje na obje strane”, rekao je on, uz gromoglasni aplauz svih prisutnih.
Rekao je da će za ostvarenje ovog cilja biti potrebno usvojiti sljedeći budžet u kojem će biti uključene i ove stavke, što će, kako je istakao, značiti da će neke zemlje članice EU koje sada primaju novac morati da ga daju kako bi ostatak novca mogao biti usmjeren u nove članice. Osim toga, rekao je da će za uspjeh ove agende biti potrebna i reforma same EU unutar sebe.
“Nekad smo koristili pa čak i zloupotrebljavali nedostatak napretka budućih članica da bismo izbjegli naše vlastite obaveze i pripremljenost”, rekao je on i dodao da reforma EU ne znači i potpuno odbacivanje jednoglasnog donošenja odluka unutar EU.
Što se tiče zapadnog Balkana, rekao je da je uslov za primanje u EU vladavina prava, za koju je rekao da je važna zbog međusobnog poštovanja različitosti i zajedničkog života u EU, kao i za izvjesnost poslovanja, usvajanje pravne stečevine EU i poštovanje zajedničke evropske spoljne politike.
“Proširenje je bilo i ostaje proces zasnovan na meritumu jer članstvo u EU donosi i koristi i obaveze”, rekao je on, osvrćući se na nezavisno pravosuđe i potrebu da se radi na pomirenju, bez kojeg nema regionalne saradnje.
“Želim da budem jasan – u EU nema prostora za vaše sukobe iz prošlosti. Mladi ljudi u svim tim zemljama žele da budu inspirisani svjetlijom i prosperitetnijom budućnosti”, rekao je on. Naglasio je da postojeći sukobi ne smiju da budu unošeni u EU i da se koriste za blokade susjeda. Rekao je da će kao predsjedavajući Savjeta predložiti klauzulu da zemlja koja ulazi u EU ne može koristiti te činjenice kako bi blokirala druge susjede.
Kao konkretnu politiku u budućnosti predložio je postepeno uključivanje budućih članova u sektore EU poput energije, odbrane ili transporta.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, razgovarala je s Golobom o unapređenju bilateralne saradnje i evropskim integracijama.
Kako je saopšteno, Krišto je zahvalila Golobu za snažnu podršku za dodjelu statusa kandidata BiH, istakavši da je Slovenija uvijek bila prijatelj BiH i jedan od najznačajnijih privrednih partnera. Krišto je govorila o potrebi izmjene Izbornog zakona BiH, dok je Golob, kako je saopšteno, naglasio da će Slovenija i dalje pružati podršku BiH i pomagati joj na njenom evropskom putu.
Krišto je podsjetila da je Samitu prethodila radna večera s premijerima iz regije, posvećena procesu evropskih integracija kao i drugim temama koje se vežu za proces.
Potcrtala je kako je BiH napravila ogroman iskorak u pogledu usklađivanja legislative sa EU i ispunjavanja uslova iz Mišljenja Evropske komisije koje treba realizovati.
“Očekujem da će to predstavnici evropskih institucija znati prepoznati i da će vrlo brzo BiH otvoriti proces pregovaranja za pristupanje EU”, rekla je ona.
Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, rekla je da u Srbiji postoji veliki evroskepticizam zbog toga što na članstvo u EU čeka više od 20 godina.
“Ljudima na zapadnom Balkanu znači čak i da počnemo pregovore, čak iako to ne znači ništa ljudima u EU. Dajte nam datum”, poručila je ona.
Edi Rama, premijer Albanije, izjavio je da ne vjeruje da će njegova zemlja do 2030. godine postati članica EU, uprkos najavi Mišela.
Među gostima foruma su među ostalima bili i Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Nikola Denkov, premijer Bugarske, Dmitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, Andrej Planković, premijer Hrvatske, i Edi Rama, premijer Albanije.
