Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope za ustavno pravo, usvojila je Mišljenje o pitanjima u vezi sa funkcionisanjem Ustavnog suda BiH, na zahtjev ovog suda.
Predložila je produženje mandata sudija nakon što napune 70 godina i promjene u načinu glasanja na plenarnoj sjednici i Velikom vijeću Suda.
Pravni stručnjaci odgovaraju: Ustav BiH je izričit – sudije nakon prvog mandata služiće do navršenih 70 godina života i to nije moguće mijenjati.
Ustavni sud BiH 2.januara ostao je bez još jednog sudije. Zlatko Knežević otišao je u prijevremenu penziju. Nakon Miodraga Simovića i Mate Tadića koji su ranije penzionisani, u oktobru naredne godine očekuje se i odlazak Seade Palavrić koja će napuniti 70 godina. Time će u Ustavnom sudu od devet ostati pet sudija. Od Venecijanske komisije tražili su da im pomogne kako da spriječe potpunu paralizu svog rada. Prijedlog Venecijanske komisije je da se mandat sudija produži nakon što napune 70 godina života.
Play Video
Prestrogo tumačenje klauzule “sudije će služiti do 70. godine života” dovelo bi do čudnog zaključka gdje bi ustavotvorci preferirali potpunu paralizu suštinskog ustavnog organa nego privremeno produženje mandata legitimno imenovanih sudija. Venecijanska komisija smatra da je dopuštanje postupajućim sudijama da nastave svoj mandat stariji od 70 godina do imenovanja nasljednika ne bi bio u suprotnosti sa čl 6.1. c Ustava Bosne i Hercegovine – navode iz Venecijanske komisije.
Ustav BiH je izričit- sudije Ustavnog suda nakon isteka prvog mandata služiće do navršenih 70 godina života, poručuje penzionisani sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević koji je i član Biroa Venecijanske komisije. U raspravi nije mogao učestvovati jer dolazi iz zemlje o kojoj se raspravlja, pa kolegama nije mogao skrenuti pažnju.
-Član Ustava BiH izričito kaže: sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služice do navršenih 70 godina života izuzev ako podnese ostavku ili budu razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Ne postoji po ustavu mogućnost da se produžava mandat sudija nakon navršenih 70 godina – naveo je Knežević
U potpunosti se ignoriše ono što piše u Ustavu i izmišljaju neka pravila, smatra pravnik Ognjen Tadić. Dodaje da ideja da protivustavno nastave da rade pokazuje kako su preostale sudije i njihovi mentori spremni da drastično kršeći Ustav BiH nastave njegovu zloupotrebu protiv Dejtona i BiH u cjelini.
- Kada suprotna strana na tako drastičan način krene da krši Ustav BiH onda je potpuno jasno da radeći sve što je radila štiti Ustav BiH, Ustavni sud, BiH, Republiku Srpsku od kršitelja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako drugačije pbjasniti da se preporučuje prekoraćenje starosne granice od 70 godina vezano za rad sudija – rekao je Ognjen tadić, pravnik.
Apsurdno je da je o produženju mandata Ustavni sud raspravljao prije nekoliko godina. I tada je većinom glasova takav prijedlog odbijen jer se smatralo da bi se time kršila ustavna norma.
- Venecijanska komisija je rekla da postoji mogućnost u Evropi- postoji takva praksa gdje se to produžava ali to se odnosi tamo gdje je mandat sudije Ustavnog suda vezan za trajne mandate 3, 5, 7, 11, 13 godina. I u to slučaju se može produžiti mandat – rekao je Knežević.
Osim produženja mandata, Venecijanska komisija je predložila i promjene u načinu glasanja na Plenarnoj sjednici i u Velikom vijeću Suda. Preporučuje da se pravilima Ustavnog suda propiše da se odluke donose većinom glasova prisutnih sudija.
Tako za donošenje odluka u trenutnom sazivu Suda više neće biti nužno pet glasova, već četiri ili tri.
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Vitomir Popović izjavio je Srni da se time želi podržati ono na čemu Bošnjaci dugo insistiraju, a to je da ovaj sud donosi odluke prostom većinom u odnosu na broj prisutnih sudija koje glasaju.
- To u BiH nije moguće, jer se do sada ovdje često pokazalo da je Ustavni sud organ koji hoće u potpunosti da rekonstruiše unutrašnju ustavnu strukturu i da promijeni politički poredak u BiH, a to Republika Srpska ne smije dozvoliti – naglasio je Popović.
Teret donošenja odluka je na Albancu, Njemici i Švajcarkinji koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava, predsjednici Suda Valeriji Galić te Mirsadu Ćemanu i Seadi Palavrić, bivšim kadrovima SDA. Republika Srpska ne podržava takav Ustavni sudu ali je spremna za reformu koja znači zamjenu stranih domaćim sudijama.
