- Završna runda pregovora o izmjeni Izbornog zakona, uz američko-evropsko posredovanje, trebalo bi da bude održana krajem mjeseca, a imajući u vidu da u međuvremenu ni stavovi ključnih domaćih političkih aktera nisu približeni, male su šanse za pozitivan rezultat.
Ozbiljniji pregovori o izmjeni Izbornog zakona BiH otvoreni su prošle godine, nakon što je počela s radom Interresorna radna grupa, a u priču su se aktivno, posebno krajem godine, uključili predstavnici SAD-a i EU. Osim generalnog poboljšanja izbornog procesa, akcenat je stavljan na presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2009. u predmetu “Sejdić i Finci”, odnosno zaustavila diskriminacija onih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, već onima iz reda Ostalih i bilo omogućeno da se kandiduju na izborima za članove Predsjedništva BiH i delegate.
Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik ponovio je dugogodišnji stav Republike Srpske da nema govora o izboru srpskog člana Predsjedništva u Parlamentu BiH, ali i predložio da ubuduće bude biran Srbin i ostali iz Republike Srpske, direktnim izborom, kao i da za FBiH bude pravilo da se bira Hrvat, Bošnjak i ostali.
Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH Alma Čolo kaže kako ima informacije da predstavnici SAD-a i EU dolaze, a za Dodikov prijedlog ističe da to nije rješenje koje se traži jer ne treba gledati samo slučaj “Sejdić i Finci” već, između ostalih, i onaj pokojnog Svetozara Pudarića gdje je utvrđena diskriminacija jer se nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije FBiH.
- Po presudama iz Strazbura nije dovoljno pomenuti one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Mora se omogućiti Hrvatima i Bošnjacima iz Republike Srpske da budu kandidati za člana Predsjedništva BiH, a tako i Srbima iz FBiH. Ne možete garantovati da će biti izabrani, ali mora im biti data šansa. To govore evropske konvencije – istakla je Čolo (SDA) za “Glas”.
Šefica Kluba SNSD-a u Parlamentu BiH Snježana Novaković-Bursać za “Glas” kaže da predstavnici bošnjačkih partija ponovo traže izgovore da pregovori ne urode plodom. To se, kaže, vidi i iz izjave funkcionera SDA Adila Osmanovića koji je u debati sa HDZ-ovim Nikolom Lovrinovićem rekao da, što se njih tiče, ne mora ni biti dogovora do opštih izbora.
- Priča kako nisu spremni da razgovaraju dok traje kriza jeste izgovor, jer su pregovori počeli mnogo ranije. Tako da je to nastavak bošnjačke politike kojoj odgovora status kvo – rekla je Novaković-Bursać.
Sa političkim predstavnicima Hrvata nismo uspjeli stupiti u kontakt, a juče je saopšteno da će vanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, kao krovne političke organizacije, biti 19. februara kada će, ako propadnu pregovori o izmjenama zakona, konsolidovati redove i dati odgovore na izazove. Lider HDZ-a Dragan Čović nije davao izjave, a predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović potvrdio je da su usaglasili prijedlog izmjena zakona i djelimičnih izmjena Ustava koji je poslat pregovaračima američke i evropske administracije i partnerima. Podvukao je da je linija ispod koje se neće ići legitimno predstavljanje, konstitutivnost i ravnopravnost naroda, te dodao da s druge strane ne postoji partner koji želi rješenje, već stalni status kvo.
Skupština
O obavezama BiH, kada se radi o izvršavanju presuda Evropskog suda, biće riječi iduće sedmice u Strazburu. U planu je zasjedanje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, a mnogi upozoravaju domaće predstavnike da je ostalo veoma malo za dogovor, jer je već nastupila nova izborna godina.
