Sud BiH vratio optužnicu – dokaz da je riječ o pravosudnim institucijama bez kredibiliteta?

Nepunih deset dana nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv predsjednika Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika Miloša Lukića, Sud BiH optužnicu je vratio na doradu. Potvrđuje li se ono što su i zvaničnici i insititucije i pravna struka iz Republike Srpske, pa i regiona sve vrijeme govorili – da je pravno neutemeljena i politički motivisana?

S druge strane, ponovo je kao i u slučaju podizanja optužnice, informacija sa originalnim dokumentom prvo procurila u federalnim medijima, pa tek onda je to ozvaničeno iz BH pravosuđa. Da li je i to dokaz da je riječ o pravosudnim institucijama bez kredibiliteta? Ozbiljnost, stručnost, nezavisnost – Da li se ove karakteristike nakon svega mogu pripisati BH pravosuđu? Ne mogu, odgovor je Republike Srpske.

Sud BiH vratio je optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića na doradu Tužilaštvu zbog, kako navode, nedovoljno podataka o kom krivičnom djelu je riječ. Istu onu kojom su do juče “mahale” pojedine zapadne ambasade u BiH, predvođene američkom i likovali federalni mediji i političko Sarajevo.

• To pokazuje koliko je to bilo nesređeno i na brzinu sklepano, da čak ni sudija nije mogao da pređe preko toga. Јe li to bilo dovoljno jednom tužiocu, da kaže stani imate li odgovornosti.Naravno da će vratiti u Sud, pa će taj sud opet mrcvariti – istakao je Dodik.

Da li je nekome proradila savjest o pravu i pravdi, ili se želi uhvatiti zalet za nove politički motivisane procese? Kako god, pravna struka u Srpskoj ponavlja – optužnicu je nemoguće doraditi, jer je neustavna i pravno neutemeljena. Izgovor za pokušaj otvaranja takvog jednog procesa u velikoj mjeri, smatraju snosi i glavni tužilac Milanko Kajganić.

• Predsjednik Republike je radio u skladu sa Zakonom i Ustavom, jer je obavezan da potpiše svaki ukaz, a direktor Službenog glasnika je obavezan da to objavi. Ovo govori o samoj neozbiljnosti tužioca i uopšte Tužilaštva BiH – kaže profesor na Pravnom fakultetu Vitomir Popović.
• Pravno nije moguće napisati optužnicu u kojoj se traži krivični progon protiv nekoga zbog toga što je na osnovu spornih izmjena Krivičnog zakona izvršenih od lica koje i nema funkciju visokog predstavnika, navodno povrijedio njegovu volju – istakao Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike.

Kako je moguće da je i informacija, pa i orginalni dokument sa potpisom i pečatom o vraćanju optužnice Tužilaštvu prije objelodanjen u pojedinim federalnim medijima nego iz zvaničnih institucija? Ko je za to odgovoran? Šta će preduzeti pravosuđe? Kada smo ova pitanja uputili Tužilaštvu i Sudu BiH, stiglo je saopštenje glavnog tužioca: Glavni tužilac Tužilaštva BiH, Milanko Kajganić, podnio je Kancelariji disciplinskog tužioca VSTS-a prijavu protiv N.N. tužilaca i N.N. sudija, radi neovlaštenog objavljivanja dopisa Suda BiH, u vezi sa optužnicom Tužilaštva BiH (Milorad Dodik i dr.).

Prijava se odnosi na dostavljanje i omogućavanje neovlaštenoj osobi uvida u sadržaj dopisa sudije za prethodno saslušanje, odnosno propuštanje preduzimanja potrebnih mjera u cilju zaštite integriteta krivičnog spisa i nadzora nad osobama koje imaju zakonit pristup sudskim i tužilačkim spisima, tako da je uslijed navedenog postupanja / propuštanja, došlo do objavljivanja u medijima dijelova navedenog dokumenta čime je narušen integritet postupanja u predmetu, kao i kredibilitet Tužilaštva BiH i Suda BiH.

Da je kredibilitet ovih institucija narušen Srpska odavno upozorava. Za zvaničnike tzv. curenje informacija je potvrda da je optužnica politički motivisana.

“Curenje” informacija i vraćanje optužnice protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika i v.d Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića na doradu govori o kredibilitetu Suda i Tužilaštva BiH – rekla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

Za pravnu struku to je posljedica ranijih instaliranja politički podobnih kadrova u ove institucije.

Iako se na curenje informacija ukazivalo i ranije, pa i prije nekoliko dana kada smo za pokretanje optužnice saznali iz federalnih medija, a ne zvaničnih institucija, niko od tih istih institucija nije našao za shodno da reaguje.

Da li je i ova današnja pomalo zakašnjela aktivnost glavnog tužioca iznuđeni odgovor “mazanja očiju” i pokušaj da se ispravi kriva Drina BH pravosuđa, možda će biti jasnije kada vidimo epilog ove prijave.