Usvajanjem programa ekonomskih reformi Republika Srpska pokazuje da je opredjeljena za evropske integracije, a ovaj program je postavljen kao preduslov za napredak na evropskom putu, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.
On je na sjednici Narodne skupštine RS rekao da se ovaj program poklapa s planom Vlade RS, a uključuje pet oblasti koje se odnose na ekonomski rast, digitalizaciju, reformu javne uprave, zdravstvo i socijalna zaštita, kao i na demografsku obnovu RS.
Višković je rekao da je Evropski savjet u decembru prošle godine odobrio kandidatski status za BiH, a da reforme, među kojima su i one koje Vlada želi da provodi, uslov za naredne korake na evropskom putu. Naglasio je da je ovaj program napravljen na osnovu smjernica Evropske komisije a u skladu programa za rad Vlade RS.
Višković je istakao da je projekcija privrednog rasta RS tri odsto u narednoj godini, 3,2 odsto u 2025. i 3,5 odsto u 2026. godini, ali je istakao da postoji velika neizvjesnost zbog mogućih globalnih šokova, poput ratova u Ukrajini i u Gazi, a i cijena energenata i hrane.
“Globalna ekonomska kretanja i u okruženju će uticati na RS, iako se očekuje smanjenje inflacije, ona još uvijek prevazilazi poželjni okvir”, rekao je on i dodao da će se kretanja u domaćoj privredi zavisiti ne samo od mjera Vlade nego i od globalne situacije.
Ocijenio je da je povoljna situacija u vezi zaposlenosti, a da je došlo do značajnog rasta plata, naglasivši da je prosječna neto plata veća za 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 1.144 marke.
Među mjerama Vlade su, kako je naglasio, povećanje konkurenosti i produktivnosti privrede kao i smanjenje sive zone. Reformske mjere, kako je istakao, uključuju unapređenje izvoza prerađivačke industrije, uslove poslovanja u RS, kao i efikasniji sistem upravljanja i druge mjere.
Posebna mjera je, kako je istakao, restrukturisanje javnih preduzeća, među kojima je naveo restrukturisanje i reorganizovanje Elektoprivrede RS i pretvaranje u holding. Što se tiče Željeznica RS, rekao je da je u toku organizaciono i vlasničko restrukturisanje, naglasivši da će to biti završeno do kraja godine.
Energetska tranzicija i ubrzana digitalna transformacija u skladu s ciljevima iz Zelene agende EU će, kako je rekao, imati veliki uticaj na njen konačni uspjeh, a kašnjenje u njenoj implementaciji bi moglo RS dovesti u veliki rizik. Za uspješno provođenje je, kako je rekao, potrebno povećanje udjela obnovljive energije i jačanje energetske efikasnosti a rizik predstavljaju nedovoljni kapaciteti prenosne mreže, na čemu će se, kako je ustvrdio, u narednom periodu raditi.
