U BiH više nema ko da mjeri gledanost. Mada, pitanje je kako se to radilo i dosad. Favorizovanjem pojedinih TV stanica “AM“, agencija koja se jedina u BiH bavila istraživanjem gledanosti TV programa, pomagala je punjenju budžeta tih favorita.
Još prije sedam godina nefer poslovanje i različite aršine je potvrdio i Sud. Inače, istraživanje gledanosti je svojevrsna podloga za finansiranje TV stanica koje stiže od marketinga. O ciframa je nezahvalno govoriti, ali se to na godišnjem nivou vrti i oko 60 miliona KM.
Nepravilnosti i nelogičnosti su vidljive godinama, kaže direktor marketinga i prodaje ATV-a. Dejan Stupar poručuje da je neophodno uvesti red u tu oblast.
“Jedan najkonkretniji primjer kada su nam jedan dan došla istraživanja, kada smo vidjeli 0,00%, što je zaista nemoguće, a onda nam je iz AM kao zvanično objašnjenje i odgovor kažu, vi taj dan niste bili vidljivi u BH telekomu. Samo malo, šta je sa Telekomom Srpske? Šta je sa drugim operaterima, koji su zaista primarni u Republici Srpskoj? To je jasan primjer o nepravilnoj podjeli, o netransparentnosti u radu i očigledno duplim aršinima. Govorimo o budžetima od nekoliko desetina miliona KM koji dolaze na tržište i koji se iz Sarajeva raspoređuju kako nekome odgovara, odnosno, na osnovu baš svih tih istraživanja koja su izazivala brojne opravdane sumnje”, kaže Stupar.
Sedam godina kasnije praksu nisu promijenili. Sertifikat o odobrenju tipa mjerila su izgubili 10. maja, ali ih to nije omelo da mjerenja nastave da vrše još 14 dana nakon toga.
Izgubili su ga po novom Pravilniku o metrološkim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti, piplmetar, koji je donesen lani u oktobru. Po starom su mogli da se koriste uređaji koji su prevaziđeni. Trenutno u BiH ne postoje uređaji koji zadovoljavaju propise, objašnjava direktor Instituta za metrologiju.
“Izmjenom regulative, odnosno, izmjenom Pravilnika tržište otvoreno i bilo ko ko je zainteresovan da učestvuje na tržištu, da se bavi ovom djelatnošću, treba da nabavi adekvatne uređaje, dakle, piplmetre najnovije generacije i da se javi Institutu za odobrenje tipa i zatim mora da obezbijedi da ta mjerila budu redovno verifikovana svako tri godine”, rekla je Milica Ristović Krstić, direktor Instituta za metrologiju BiH.
Imaju li adekvatne uređaje, iz Agencije nisu rekli. Samo su se, doduše sa zakašnjenjem, kratko oglasili da obustavljaju slanje podataka.
“U ovom trenutku, želim vam saopštiti da će ‘Audience Measurement d.o.o.’ privremeno obustaviti isporuku podataka. Nažalost, trenutno nisam u mogućnosti precizno odrediti kada i da li ćemo biti u mogućnosti nastaviti s isporukom podataka”, poručuju iz ove Agencije.
Dosad su, navodno, jedini imali laboratoriju za servisiranje piplmetara i druge opreme, pa su mogli sami sebi izdavati sertifikate o ispravnosti opreme. To više nije slučaj. Institut je ispunio svoju dužnost – donio akte koji propisuju karakteristike uređaja za mjerenje i osigurao da se redovno provjerava njihova tačnost.
Nekome je, čini se, i to zasmetalo, pa je Komisiji za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH stigla anonimna prijava. Ristović Krstić će na javno saslušanje. To, izgleda, na pogrešnu adresu.
“Po osnovu čega i ono što ja sporim je nadležna Komisija za korupciju ako je neko donio nekakav podzakonski akt?”, pita Milorad Kojić, član Komisije za borbu protiv korupcije PS BiH i dodaje:
“Kako ćemo, na koji način raditi sutra, mislim da bi mi kao poslanici trebali biti neko ko će poštovati akte zakonske i svoj poslovnik, prije svega. Nažalost, smatram da je on prekršen, da smo izašli iz nadležnosti naše Komisije, ali eto ta neka većina želi da pravi vrstu političke priče iz svega ovoga i ništa više osim toga”.
S politikom se i prije ova priča dovodila u spregu. Malo ko je i ranije vjerovao u rezultate tv gledanosti. Dizale su protiv toga glas brojne medijske kuće. Značajnija reakcija je izostala. Možda i jer je takvo stanje nekima odgovaralo. Na sumnjivim podacima ostvarivali su laku zaradu.
